Zapad je, poslije raketnih udara u Siriji i direktne konfrontacije sa Rusijom, spreman da, u okviru geostrateškog nadmudrivanja sa Kremljom, pojača i pritiske na Srbiju, pa nije isključeno da zapadni centri moći pripreme novi paket ucjena na Beograd o pitanju Kosova i Metohije, Republike Srpske i veza sa Moskvom, pišu Večernje novosti.
U tom cilju, kako prenose izvori ovog medija, nije isključeno da zapadni centri moći pripreme novi paket ucjena na Beograd oko pitanja Kosova i Metohije, Republike Srpske i naših veza s Moskvom, kako bi nas primorali da u globalnom sudaru izaberemo stranu i polako napustimo politiku neutralnosti.
Kako saznaju u diplomatskim izvorima, ova očekivanja biće pojačana narednih nedjelja, pogotovo kroz proces normalizacije odnosa Beograda i Prištine, koji se vodi pod pokroviteljstvom EU. Nije isključeno ni da se iz Brisela narednih dana Beogradu isporuči i konkretan zahtjev da se priključi nekoj od rezolucija ili odluka Unije u vezi sa Sirijom.
Takođe, jačaće pritisci i da Beograd, kao garant Dejtonskog sporazuma, pokuša da umiri i „disciplinuje” Milorada Dodika, ali se najžešće ucjene očekuju kada je riječ o odbijanju Srbije da se priključi sankcijama uvedenim Moskvi.
Rusija, s druge strane, insistira na partnerskim vezama, odnosno na tome da ostanemo neutralni, a to je, u ponedjeljak predsjedniku Aleksandru Vučiću u Beogradu preneo i Sergej Nariškin, šef ruske Spoljne obavještajne službe.
Sa Andrićevog venca je saopšteno da se razgovaralo o bezbjednosnoj situaciji na Balkanu, u Evropi i svijetu. Iz ruske Spoljne obavještajne službe (SVR) poručeno je da su obje strane ocijenile da je neophodno poštovanje međunarodnog prava u rješavanju regionalnih sukoba i naglasile stav Rusije i Srbije o neophodnosti da sve članice UN bez izuzetka dosledno poštuju Povelju UN.
Vučić i Nariškin, koji se u ponedjeljak sastao i s patrijarhom Irinejom, istakli su i neophodnost saradnje SVR i srpske BIA u borbi protiv međunarodnog terorizma i novih pretnji i izazova.
Srpski šef diplomatije Ivica Dačić ne krije da očekuje pritiske iz EU na Srbiju da promijeni stav u odnosu na Rusiju, ali on takvu mogućnost odbacuje: „Mi prema prijateljima ne možemo da se ophodimo na takav način. To ne bi bilo u skladu s nacionalnim i državnim interesima. Ne bi bilo ni moralno ni politički ispravno da Srbija s jedne strane traži podršku zemalja u vezi s Kosovom, a da se s druge pridružuje restriktivnim mjerama i sankcijama protiv njih”.
Ovakve pozicije Srbije u ponedjeljak je potvrdio i potpredsjednik Vlade Nebojša Stefanović: „Zahvaljujući Vučiću, država ne uvodi sankcije Rusiji, jer on ima političku snagu da može da odluči tako nešto, svjestan svega što je posledica nečega takvog, i ne pada nam na pamet da priznamo nezavisnost KiM”.
Politički analitičar Dragomir Anđelković kaže da je očigledno da slijede veliki i pompezni pritisci Zapada na Srbiju, ali smatra da oni neće imati veliki „domet”: „I oni su svjesni toga da ne mogu da traže od nas da skočimo u ambis. Pokušaće da nas `lome` oko Kosova, Srpske i tražiće da se distanciramo od Rusije. Srbija treba da zadrži model neutralne spoljne politike i da se na ove prijetnje ne osvrće previše”.
Sa držanjem sadašnjeg kursa kao jedine ispravne i moguće politike slaže se i profesor Fakulteta za bezbjednost Zoran Dragišić:
– Pozicija koju je zauzeo Vučić je najbolja opcija. Treba se držati podjednako blizu i podjednako daleko od obje strane. Samo tako možemo da sačuvamo mir i bezbjednost.
Aleksandar Vučić rekao je u ponedjeljak da je siguran da rješenje za Kosovo neće biti bezbolno, ali da mu je cilj da građani Srbije njime ne budu poniženi.
– Ako zaista želite rješenje, onda morate najprije da pobijedite na referendumu u svojoj zemlji. Nije mi cilj da nešto kažem da bih zadovoljio nekoga na Zapadu – rekao je Vučić, i dodao da će s kojim god predlogom da izađemo, on biti dočekan na nož, kako u Evropi i svijetu, tako i u Srbiji.
Vučić je kazao i da nije siguran da će krajem aprila ponuditi svoje rješenje, ali da garantuje da će vrijedno raditi da do njega dođe.